preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Radno vrijeme knjižnice

Knjižničarka:
Zlatka Belošević

Ponedjeljak: 12:00 - 18:00
Utorak* : 08:15 - 14:15
Srijeda:  08:15 - 14:15
Četvrtak: 12:00 - 18:00
Petak: 08:15 - 14:15

*Prvi utorak u mjesecu knjižnica je zatvorena za korisnike zbog sastanka u KGZ u skladu s epidemiološkim mjerama.




Izložbe i zbivanja

Izložba začina

Mmm, što miriše i prija! Izložba o začinima, kuhinjskom posuđu i pomagalima. Postavljena uz Svjetski dan kuhara, 20. listopada.

Trajanje izložbe listopad 2013. – siječanj 2014.

Ideja i postav: Zlatka Belošević

Izloške posudili: Kućarin, Ljiljana Banović, Zlatka Belošević, Darko Benčić, Helena Glasnović, Lajla Hiršl, Valerija Hotko, Marina Jurin, Anica Kunštić, Jasna Marendić Bajs, Nena Radusin, Rosana Ratkovčić, Sanja Starčević, Sonja Vučić i Ines Zorko.

Donacija suhih začina: Kućarin, Ljiljana Banović, Lajla Hiršl, Anica Kunšti i Sonja Vučić.

Zeleni začini: Green friends (Sakowski d.o.o.)

Povijest začina i začinskog bilja seže do samih početaka čovječanstva. Koristili su se za konzerviranje hrane, kao osnova mnogih lijekova, u kulinarstvu, obradi tekstila i dr.

Arheološki nalazi pokazali su da su u kameno doba ljudi u jelo dodavali kumin.

Uporaba začina spominjala se još u doba Sumerana. Stari Egipćani koristili su mješavine začina za balzamiranje. Začine i začinsko bilje koristila su keltska i germanska plemena. Stari Grci posvetili su određeno začinsko bilje svojim bogovima. Tradicionalna kineska medicina oslanjala se na začinsko bilje.

Hipokrat je zapisao više od 400 medicinskih pripravaka izrađenih od začina i začinskog bilja, a polovica njih se i danas koristi. Plinije Stariji je u 1. st. opisao učinke koje začinsko bilje ima na poznate bolesti. U 12. st. je sveta Hildegarda otkrila iscjeliteljsku moć začinskog bilja.

Zahvaljujući rimskim vojnicima, a kasnije kršćanskim redovnicima, začini su dospjeli preko Alpa. Karlo Veliki izdao je nalog da se u svakoj kraljevskoj rezidenciji i imanju pod vlasništvom kralja zasadi vrt sa začinskim biljem. Biljke su se koristile kao začini, za liječenje, za konzerviranje i za uklanjanje nametnika. Dugo su vremena manastiri i samostani čuvali tajnu o tome kako se začinsko bilje može koristiti u liječenju. Njihovo se znanje prenosilo usmenim putem sve dok izumom tiska nije postalo dostupno velikom broju ljudi.

U srednjem vijeku i renesansi začini su imali važnu ulogu u gospodarskom i političkom životu Europe. Bili su toliko važni kao danas nafta. Procvatom trgovine začinima obogatile su se mnoge arapske zemlje i talijanski gradovi-države, a kasnije i kolonijalne sile.

Još jednom zahvaljujem prodavaonici začina Kućarin, Krvavi most 3, na pomoći oko postavljanja ove izložbe.

http://www.kucarin.hr/kucarin-onama.html

 



Priloženi dokumenti:
zacini_dz.docx (11.93 KB)

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Darko Benčić   datum: 30. 1. 2014.




preskoči na navigaciju