preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
GOAL projekt

Bioraznolikost kukaca Hrvatske s naglaskom na bioraznolikost kukaca Papuka

Svake se godine 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj to je i Dan zaštite prirode. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode te javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima tradicionalno taj dan organiziraju različite aktivnosti. 

Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano izumiranje vrsta i osiromašenje ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o tome jest Konvencija o biološkoj raznolikosti. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti. 


U našoj školi smo također okviru G.O.A.L. projekta obilježili Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode prigodnim predavanjem i radionicom (za osme razrede) vezano za Bioraznolikost kukaca Hrvatske s naglaskom na bioraznolikost kukaca Papuka. Predavanje i radionice je održao entomolog prof. dr. sc. Mladen Kučinić sa Prirodoslovno-matematički fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu a sve je organizirao učitelj prirode, biologije i kemije Nenad Marković.

                             

Kukci predstavljaju najbrojniju skupinu organizama na Zemlji. Pojavili su se prije više od 350 milijuna godina, a zajedničkoga pretka imaju s rakovima. Zbog tih spoznaja promjenila se i sisteamtika člankonožaca (Arthropoda) te je nekadašnje potkoljeno Tracheata (uzdušnjaci) razdvojeno na dva potkoljena, stonoge (Myriapoda) i šesteronožne organizme (Hexapoda) kojima pripada i razred kukaca (Insecta). Razlozi za veliku bioraznolikost kukaca  su brojni te možemo navesti nekoliko: maloga su tijela, imaju različite načine prehrane (najrazličitije od svih životinjskih skupina), dišu pomoću traheja, imaju kratko generacijsko vrijeme, posjeduju velike mogućnosti prilagođavanja na gotovo sve uvjete života na kopnu i kopnenim vodenim staništima (kukci nisu naselili u većem broju mora i oceane).

 

U fauni Hrvatske koja se izučava više od 2 stoljeća zabilježene je veliki broj kukaca. Ne postoji popis koji bi prikazivao cjelokupnu faune kukaca Hrvatske ali možemo pretpostaviti da je zabilježeno više od 14 tisuća vrsta u našoj fauni, što nije i konačni broj jer se očekuju nalazi još vrlo velikog broja nezabilježenih vrsta kukaca u fauni Hrvatske.

 

Područje Papuka u središnjem dijelu kontinentalne Hrvatske izuzetno je biološki zanimljivo područje uz sve ostale slavonske planine, Psunj, Dilj Goru, Krndiju i druge. Na području Papuka u posljednjih 10-tak godina intenzivno se izučavaju kukci iz dviju skupina, danjih leptira i tulara.

Danji leptiri pripadaju najbolje istraženim kukcima u svim zemljama svijeta pa i u Hrvatskoj. U našoj je fauni zabilježeno 197 vrsta danjih leptira, što čini oko trećinu europske faune. Istraživanjima na području Papuka zabilježeno je oko 70 vrsta danjih leptira, što nije konačni broj koji bi mogao iznosi između 90 i 100 vrsta. Najzanimljivije vrste utvrđene u tim istraživanjima su: uskršnji leptir (Zerynthia polyxena), crni apolon (Pranassius apollo), kupusov bijelac (Pieris brassicae), kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), timijanov plavaca (Maculinea arion), močvarni plavac (Maculinea alcon), mala zebra (Neptis sappho) i drugi. Određene vrste danjih leptira na području Papuka pripadaju među najugroženije vrste u Europi i Hrvatskoj te se nalaze na popisu ugroženih vrsta NATURA 2000 vrsta.

 

Tulari (Trichoptera) su kukci koji u stadiju jajašca, ličinke i kukuljice žive u vodi, a samo adult izvan vode. Na području Papuka utvrđeno je oko 40 vrsta Trichoptera od kojih je čak 5 utvrđeno po prvi puta u fauni Hrvatske: Rhyacophila loxias, Rhyacophila nubila, Rhyacophila obliterata, Rhyacophila polonica, Wormaldia pulla, Diplectrona atra i Drusus schmidi. I ovi podaci ukazuju na izuzetno zanimljivu faunu kukaca na području Papuka te je proglašenje Parka prirode jedan od načina zaštite tog izuzetno zanimljivog područja u Hrvatskoj koji koji se odlikuje velikom i specifičnom bioraznolikošću. 

 

                                                                                             Mr. sc. Nenad Marković

 


Priloženi dokumenti:
Bioraznolikost_kukaca.pdf (681.82 KB)

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Ivica Švaljek   datum: 24. 5. 2021.




preskoči na navigaciju